Invazivni ponto-kaspijski glavoči: riječni glavočić (Neogobius fluviatilis), glavočić okrugljak (Neogobius melanostomus), keslerov glavočić (Ponticola kessleri) nedavno su uzrokovali dramatične promjene struktura ribljih zajednica diljem europskih riječnih sustava. Iako je njihova prisutnost u hrvatskom dijelu dunavskog slijeva primjećena i distribucija izučena, njihova ishrana, utjecaj na autohtone populacije riba te zastupljenost haplotipova i porijeklo, do sada su bili nepoznati.

Analiza sadržaja probavnog trakta riječnog glavočića (Neogobius fluviatilis) ukazuje da mu je ishrana vrlo raznolika, ali prevladavaju Trichoptera, Chironomidae, Bivalvia i Odonata. Ishrana mu se u znatnoj mjeri preklapa s ishranom glavočića okrugljaka (Neogobius melanostomus), kojem u ishrani prevladava Gastropoda. Mala riba i Gammarus sp. prevladavaju u ishrani keslerova glavočića (Ponticola kessleri). Usporedba sadržaja probavnog trakta s plijenom dostupnim u okolini ukazuje da riječni glavočić i glavočić okrugljak preferiraju Trichoptera, Megaloptera i Coleoptera, a keslerov glavočić Trichoptera, Gammarus sp. i Pisces.

Analize ukazuju na potencijalno pozitivan utjecaj prisustva ponto-kaspijskih glavoča na neke populacije riba: glavočića okrugljaka i keslerova glavočića na zlatnog vijuna (Sabanejewia balcanica), riječnog glavočića na šarana (Cyprinus carpio), karasa (Carassius carassius), manjića (Lota lota) i velikog vijuna (Cobitis elongata). Međutim, postoje i naznake da keslerov glavočić negativno utječe na klena (Squalius cephalus), a glavočić okrugljak na malog vretenca (Zingel streber).

Za svaku od analiziranih vrsta ponto-kaspijskih glavoča utvrđen je jedan crnomorski haplotip. Malen broj haplotipova upućuje na relativno malobrojne populacije ponto-kaspijskih glavoča što potencijalno smanjuje visinu njihova invazivnog potencijala u savskom bazenu.