skip to Main Content

Intervju s dr. sc. Josip Barišićem

Krajem dvanaestog mjeseca 2016. godine posjetio nas je dr. sc. Josip Barišić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i njegov kolega farmaceut Alan Ramić. Josip, koji se kako i sam kaže iznimno ugodno osjećao u Karlovcu i našem slatkovodnom akvariju dao nam je i mali intervju.

Također, početkom 2017. godine posjetila nas je i dr. sc. Natalija Topić Popović s instituta Ruđer Bošković koja je s našim Krešimirom Kurijem, dr. med. vet  izmijenila brojna iskustva na temu lječenja riba.

Josipe, jeste li naš akvarij lako pronašli s obzirom na signalizaciju?

Pa iskreno mislim da je putokazima trebalo bolje označiti gdje je akvarij, pogotovo nakon izlaska s auto ceste.

Kakav je tvoj prvi stečen dojam o karlovačkom akvariju?

Jako je lijepo, moderno uređeno zdanje sa zaista reprezentativnim brojem ribljih vrsta.

Što bi nam sugerirao kako bi naše ribe bile još atraktivnije?

Trebate imati velike ribe, primjerice velike deverike, bolene i mrene, kako bi ih većina posjetitelja prema legendama mogla razlikovati.

Što misliš o fotografiranju riba?

Ribe bi trebalo što manje fotografirati, pogotovo koristeći blic. Također mislim da bi trebalo staviti više znakova koji upućuju da se ne koristi blic pri fotografiranju.

Da li si možda kao veterinar uočio i pokoju bolesnu ribu?

Prirodno je da se i bolest dogodi. Čini mi se da su bolesne neke jedinke pastrva i primorskih klenova.

Od čega navedene vrste boluju po tebi?

Onako na prvu, kod pastrva mi se čini da se radi o gljivicama (saprolegnija) i parazitima, što se rješava vodikovim peroksidom H2O2.

Pošto si ti veterinar, logično je da te pitam što bi nam detaljnije po pitanju liječenja riba sugerirao?

Prije svega potrebno je provjeriti da li tehnički sustav akvarija ispravno funkcionira. Kad se bilo koja vrsta liječi ne smije biti ugljen u vodi da ne veže lijek na sebe. Jako dobar antibiotik je Vetoflok, a najbolji je Enroxil. Također se može dati i prašak u hrani Oksitetraciklin – geomycin, a zadnja opcija je anti-infektiv Flumekvin. Nakon liječenja potrebno je ponovo uspostaviti ravnotežu dobrih bakterija u biološkom filteru.

Koji su ti planovi u bliskoj budućnosti?

Odlazim u Škotsku na University West Scotland na post-doktorat na godinu dana. Tamo ću raditi na projektu razvoja dijagnostičkih metoda u svrhu određivanja zdravstvenog stanja ribe uslijed učestalih parazitskih invazija i njihovog liječenja. Cilj projekta je usavršiti metodu liječenja kako bi se što manje oštetilo zdravo tkivo, a istrijebio parazit. Škotska akvakultura je jedna od vodećih u Europi po uzgoju lososa i morske pastrve.

Što bi za kraj nama u akvariju sugerirao?

Jako mi se sviđa trg akvarija pa bi bilo lijepo da mu date ime. Pošto ste imali velik broj posjetitelja, dio zarađenog novca obavezno utrošite na putovanja po Europi i svijetu radi usavršavanja sebe. To će biti ogroman dobitak za akvarij!

Back To Top
Search