U kongresnoj dvorani Aquatike od 04. lipnja posjetitelji će moći vidjeti ovu zanimljivu izložbu krivotvorenih umjetnina „Ljepota lažnog sjaja“. Izložbu će moći posjetiti sve do 23. lipnja 2019. godine.

Krivotvorene umjetnine koje čuva Muzej policije, zasigurno su jedna od najzanimljivijih izložaka iz zbirke Muzeja policije. Zbirku čini oko 70 krivotvorina, većinom ulja na platnu te nekoliko krivotvorenih skulptura.

Najviše je krivotvorina radova Ede Murtića, Zlatka Price, Ljube Ivančića i Mersada Berbera, a u manjem broju su radovi Dimitrija Popovića, Đure Pulitike, Vaska Lipovca, Ivana Lackovića Croate, Miljenka Stančića, Vladimira Kirina, Oskara Hermana, Borisa Bućana, Ivana Rabuzina, Ivana Generalića, Ferde Kovačevića i Dragice Cvek Jordan. Tu su i tri krivotvorene skulpture Dušana Džamonje i jedna Vojina Bakića, a od stranih autora krivotvoreni radovi Salvadora Dalija i Pierre-Augustea Renoira.

Sustavno prikupljanje ove vrste građe započelo je 2009. godine kada se posredstvom Službe organiziranog kriminaliteta iz Uprave kriminalističke policije kod sudova uspjelo ishoditi da se po pravomoćnosti sudskih postupaka krivotvorine ne uništavaju, već se dodjeljuju kao izlošci Muzeju policije.

Prezentiranje krivotvorina javnosti, te već brojna gostovanja izložbe krivotvorina „Ljepota lažnog sjaja“, svakako govore u prilog uspješnosti samog postava, ali i cilja koji se ostvaruje svakim novim postavom u nekom drugom gradu, drugom muzeju.

Izlaganjem krivotvorina, želi se upozoriti na beskrupuloznost crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih, ali naivnih i neupućenih kupaca. Osim toga tu je i edukativni pristup koji će potencijalnim kupcima umjetnina ukazati na suvremene metode vještačenja sumnjivih umjetničkih djela i poučiti ih jednostavnim savjetima na nužan oprez pri kupnji.

Zbog svega toga izložbu je i nazvana prigodnim nazivom „Ljepota lažnog sjaja“, a prvu izložbu koja je bila postavljena povodom Dana policije u prostorijama MUP-a RH, posjetilo je više od 1200 ljudi. Među mnogobrojnim posjetiteljima osim vrsnih stručnjaka koji se bave umjetninama, posjetili su je brojni vlasnici galerija, restauratori iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Kao prateći sadržaji izložbe organizirana su javna i stručna predavanja kojima su se dodatno osvijetlili pojmove i tematika izložbe.

Interes javnosti nakon izložbe sve više je rastao, pa su se tako mnogobrojnim upitima građana pridružili i brojni upiti o gostovanjima izložbe iz muzeja diljem Hrvatske. Tako je do sada izložba bila izložena u Varaždinu, Bjelovaru, Splitu, Zadru, Opatiji, Gospiću, Policijskoj akademiji, Osijeku, a uskoro će biti i u Koprivnici, a veliki je interes da se izložba ugosti i u drugim mjestima diljem Hrvatske.

Možda najbitnije pitanje – kako razlikovati krivotvorinu?

Ponekad je to vrlo teško, a ponekad se velike razlike mogu uočiti golim okom. Onima koji se umjetninama bave svaki dan – povjesničarima umjetnosti, akademskim slikarima i likovnim kritičarima ponekad je dovoljan tek pregled. No, vjernije krivotvorine ponekad uspijevaju razotkriti samo autori ili zahtjevne znanstvene metode, a kod nas se one provode u laboratorijima Hrvatskog restauratorskog zavoda ili MUP-ovog Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja. A upravo neka od tako razotkrivenih krivotvorina su i izložene na izložbi „Ljepota lažnog sjaja“.

Lipo jutro sviće i Flora i dr…
Jedinstvena je krivotvorina pod nazivom “Lipo jutro sviće” potpisana imenom slikara Izvora Oreba koja je otisnuta suvremenom metodom ispisa ulja na platnu te dovršena s par poteza kista, metodom koja se u žargonu naziva “kineska štampa”. Slično je i krivotvorena “Flora” Dimitrija Popovića ispisana pisačem na papiru te ručno dorađena.
U razotkrivanju skulpture Vojina Bakića, Ženski torzo, sudjelovala je obitelj pokojnog kipara.
Naime, njegova unuka odmah ju je prepoznala jer njezin djed nikad nije utiskivao svoj potpis, rubovi na završetku trupa nisu oštri, a i visina nije jednaka originalu, koji je visok 31 centimetra, a krivotvorina je niža za dva centimetra.
I dok se za neke Murtićeve radove već “odokativno” može ocijeniti da se radi o krivotvorini, u razotkrivanju krivotvorine pejzaža Ferde Kovačevića “Vrbe na Savi” ključna je bila uloga forenzičara i stručnjaka. Iako je i okvir i platno ne ukazuju da se radi o krivotvorini, ustanovljeno je to po boji jer je u vrijeme kad je djelo nastalo takva boja nije postojala.
Kod nekih Berberovih djela koje su loša kopija originala ustanovljeno je da je okvir vredniji od originala.

Zbirka ukradenih umjetnina koju MUP skuplja stalno se povećava, a kako još ima onih koji će kupiti lažnog Berbera ili Generalića da bi pokazali svoj društveni status, vješti krivotvoritelji uvijek će imati “mušterije”.